Cijene nekretnina su u Hrvatskoj u prvih tri mjeseca ove godine skočile za čak 2 posto u odnosu na kraj prošle godine, pokazujući impresivan rast. U poređenju s istim periodom prošle godine, prvi kvartal donosi nevjerojatan rast cijena od čak 14 posto, što Hrvatsku stavlja na prvo mjesto u EU po tom pitanju, prema izvještaju portala „Poslovni.hr“.
Stanje na tržištu nekretnina već neko vrijeme zabrinjava, jer cijene rastu pod pritiskom ograničene ponude i snažne potražnje, kako domaće tako i strane, pod uticajem kombinacije inflacije i uvođenja eura.
Trenutno se ne čini da će se ovo stanje promijeniti u bliskoj budućnosti, iako je jasno da cijene nekretnina ne mogu beskonačno rasti. Najnoviji dostupni statistički podaci ukazuju na daljnji rast pritisaka na tržištu.
Cijene novih stambenih nekretnina su na kraju marta bile više za 0.9 posto u odnosu na kraj 2022. godine, te za 7.7 posto na godišnjem nivou.
Stariji objekti su imali još brži rast cijena – 2.2 posto na kvartalnom i čak 15 posto na godišnjem nivou, što je posljedica ograničene ponude dostupnih stanova i kuća.
Povećanje kamatnih stopa u Evropi također počinje utjecati na „pregrijano“ tržište nekretnina. Iako su prosječne cijene nekretnina u Zagrebu u posljednjoj godini porasle za 14.7 posto, bilježimo i korekciju od 0.3 posto na tromjesečnom nivou.
Na jadranskoj obali, gdje strani kupci igraju ključnu ulogu, vidimo nastavak rasta cijena – 3.6 posto na kvartalnom i 13.2 posto na godišnjem nivou.
Kao ilustracija stanja, prije velike financijske krize 2009. godine, u Zagrebu se godišnje gradilo oko 9.000 stanova, dok danas ta brojka iznosi najmanje trećinu manje.
Zašto se onda ne gradi više? Stručnjaci ukazuju na činjenicu da tržište prepustimo isključivo kapitalu koji traži svoj kratkoročni interes, zbog čega nedostaje smislenih stambenih politika.
Također, makroekonomsko okruženje, s višim kamatnim stopama i sve težim pristupom kreditima za građane u Hrvatskoj, ima značajan utjecaj.
Treba imati na umu i da je Evropska centralna banka nastavila sa stezanjem politike, povisivši ključnu depozitnu stopu na 4 posto sredinom septembra.